@Donna_Cummings prenosim mišljenje u cjelosti, konsultanti su nastojali napisati mišljenje koje će svako razumjeti, a da budu i slobodni u odgovoru, pa se obraćaju sa “ti”:
"Pozdravljamo inicijativu za pokretanje diskusije oko poreskog tretmana kriptovaluta, odnosno virtuelne imovine u širem smislu. Napominjemo da ACX ne predstavlja instituciju nadležnu za postupak oporezivanja, te našim stavovima želimo dati doprinos u uspostavljanju adekvatne prakse u ovoj oblasti. Stvaranje zakonske prakse je u nadležnosti organa na nivou BiH,i entiteta, odnosno poreske uprave te Ministarstva finansija na svim nivoima. Ono što ACX omogućava svojim korisnicima je uvid u transakcije, odnosno kompletan overview transakcija u svrhu predočavanja činjenica u postupcima pred nadležnim organima.
Pozdravljamo ovako kreativan osvrt, odnosno prijedlog mogućeg rješenja za oporezivanje. Ovdje dajemo svoje viđenje stvari, te nekoliko komentara na tvoju ideju:
Tačno je da se na štednju ne plaća porez na kapitalnu dobit.
Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske (Član 8. stav (4) tačka 11.) propisano je sljedeće:
Porez na dohodak ostvaren po drugom osnovu ne plaća se na prihode po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štednokreditnim zadrugama, dobrovoljnim penzijskim fondovima, bankovnim računima (žiro račun, devizni računi i drugo):
Zakon o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine (Član 6. stav 1. tačka 11) propisano je sljedeće:
Porez na dohodak ne plaća se na prihode na osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice,:
Dakle, zakon jeste predvidio oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak na štednju, ali je jasno definisao i kakva štednja je oslobođena, jasno je definisamo da se takva štednja mora ostvariti putem banaka i drugih finansijskih institucija. Zakon u samoj definiciji podrazumjeva štednju u fiat valuti, što virtuelne valute nisu.
Potvrdu za ovu tvrdnju možemo naći i u dva zakona koji su, koliko je poznato, jedini pomenuli kriptovalute, odnosno virtuelne valute:
Zakon o tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske:
Član 2. pomenutog zakona propisuje da je “Virtuelna valuta” digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem.
Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu Republike Srpske
Član 2. stav 1. tačka 2) propisuje da je imovina skup apsolutnih i relativnih imovinskih prava (pravo svojine i druga stvarna prava na pokretnim i nepokretnim stvarima, prava intelektualne svojine, potraživanja iz svih izvora obligacionih odnosa), udjeli u privrednim društvima i prava koja iz njih proizlaze, hartije od vrijednosti, novac, kriptovalute, kao i druga imovinska prava u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH i inostranstvu;
Član 11. stav 1 tačka 9) propisuje da se prilikom utvrđivanja porijekla i vrijednosti imovine uzima u obzir cjelokupna imovina fizičkog lica, što obuhvata i štedni ulozi, novac i kriptovalute.
Bitno je napomenuti da Federacija Bosne i Hercegovine nije zakonski definisala nijedan aspekti virtuelne imovine, odnosno kriptovaluta.
Tumačenjem odredbi ovih zakona, dolazimo do zaključka da kriptovalute nisu novac, te se kao takve i ne mogu oporezivati, niti se novac i novčane transakcije same po sebi oporezuju.
Ali, uzimajući u obzir trenutna zakonska rješenja, jedini pristup oporezivanju ove oblasti bi bio kroz oblast oporezivanja kriptovaluta kao imovine, gdje treba voditi računa da FBiH nema nikakvo zakonsko rješenje kojim bi se ova oblast detaljnije obradila, te ćemo se bazirati na zakonskim rješenjima Republike Srpske.
Oblast korištenja/aktiviranja imovine radi ostvarivanja viška vrijednosti (dohotka), što odgovara definiciji investicione imovine, u Zakonu o porezu na dohodak može se pronaći u dvije oblasti:
Oblast poreza na dohodak od kapitala i oblast poreza na kapitalne dobitke.
Porez na dohodak od kapitala
Član 31. Zakona o porezu na dohodak propisuje prihod od kapitala kao prihod ostvaren izdavanjem u zakup ili podzakup pokretne i nepokretne imovine, kao i kamata na zajam. Sljedeći član zakona propisuje da se Prihodima od nepokretne i pokretne imovine smatraju prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup ili podzakup imovine i vrijednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac nepokretnosti (zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada, dijelova tih zgrada, stanova, dijelova stanova, poslovnih prostorija, garaža i sl.), odnosno pokretne imovine (opreme, transportnih sredstava i druge pokretne imovine).
Dakle, kriptovalutama ne možemo pronaći mjesto u definiciji dohotka od kapitala.
Porez na kapitalne dobitke
Član 36. Zakona o porezu na dohodak Republike Srpske propisuje da Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz novčanu ili nenovčanu naknadu sljedeće imovine:
- stvarnih prava na nepokretnostima,
- prava korišćenja i prava gradnje na građevinskom zemljištu,
- autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava i
- investicione imovine izuzev obveznica emitovanih za izmirenje ratne štete prilikom prvog prometa.
Još jedna bitna odredba Zakona o porezu na dohodak je i član 36a. stav 1. tačka 4, koja propisuje da se Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom ne smatra se razlika nastala prenosom prava na imovini koju je poreski obveznik imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje sedam godina prije izvršenog prenosa.
Da sublimiramo:
Zakon nije predvidio kriptovalute kao novac, te time nije predvidio ni dohodak od štednje u kriptu.
Ugovor o štednji kod banaka i sl, podrazumjeva postojanje pravnog posla u kom aktiviraš svoja sredstva i praktično ih stavljaš banci na raspolaganje na određeni period, pri čemu banka tvoj novac koristi za potrebe plasmana kredita i sl. od čega ima zaradu u vidu kamata i slično, od čega jedan dio pripada tebi kroz kamate na štednju. Štednja predstavlja jedan vid kreditiranja banke. U svakom drugom slučaju, tvoj novac na računu je tvoj i od njega ne ostvaruješ nikakvu zaradu od banke, štaviše, plaćaš održavanje računa i različite naknade. Obzirom da nismo banka, ovo je jedan laički komentar na tvoju ideju o holdanju kripta na novčaniku kao vidu štednje."
