Pozdrav svima, iako već duže vrijeme iz neke pozadine aktivno pratim crypto.ba, nažalost mi obaveze ne dozvoljavaju mnogo vremena da se posvetim pisanju i da budemo aktivan unutar ovog foruma, ali biću voljan podijeliti neke stvari sa vama ovde u buduće.
Vjerujem da su mnogi ako ne i svi ispratili slučaj “Unicredit - Bitminer factory”, koji je izazvao posebnu pažnju javnosti sa prvostepenom presudom u iznos od preko 250 miliona KM. Međutim, uvidio sam neke nelogičnosti u čitanju medijskih naslova pa sam se upustio u jednu interesantnu priču koja je kao epilog dobila ovu studiju slučaja u kojoj sam pobio dokaze koji su iznosili pravni zastupnici u ovom slučaju i na osnovu kojih je donešena prvostepena presuda, koja je na svu sreću sada preinačena.
Iz svega ovog, a u poređenju sa tradicionalnim poslovanjem, mogu da zaključim sledeće:
nije dozvoljeno da strani investitor dođe i investira kod nas
banka odlučuje ko će biti nosilac projekta i koliko ogranaka osnivač može imati
banka odlučuje na koliko načina će se prikupljati sredstva (bilo da se radi o novim tehnologijama ili, tradicionalno, prodajom jabuka)…
projekat ne smije imati tendenciju napretka i primjenu novih tehnologija jer se to banci ne sviđa…
sredstva se smiju prikupljati samo lokalno, ušteđevinom, nepovoljnim kreditima. Nikako da investicija bude inostrana, na potpuno legitiman način (transfer putem banke)
bla, bla, bla…
Ukratko, nije dokazano pranje novca. Proizvodili (izdavali) su jabuke, italijani su ih prodavali (možda napravili sok, kompot, marmeladu) i tako prikupljeni novac htjeli da investiraju u BMF (svoju sestrinsku firmu u BiH).
Našla se banka koja odbija transakciju iz samo tri moguća razloga, a možda i svatri udružena: sukob interesa (nisu kreditna sredstva), inostrana direktiva (BiH zabranjen napredak) i lokalni reketaši (nisu nigdje podmazali).
Suština je da se ne smije dopustiti takvo ponašanje bankaka više, bez obzira na tehnologiju, broj izvora prikupljanja novca, veličinu tržišta ili broj osnivača (sudionika) nekog projekta.
Ako se dokaže da su svi udruženo, ili neko od njih, krali, pljačkali, prali novac…zna se ko je nadležan za takve stvari i na koji način se to rješava.
Padom BMF tužbe protiv bakne je signal da se banke, pod hitno, moraju marginalizovati i da borba za slobodno tržište i primjenu novih tehnologija mora biti još jača, odlučnija i nemilosrdnija. Banke moraju biti sredstvo, a ne diktatorska agencija.
Naravno, ako postoje elementi nezakonitih radnji od strane svih uvezanih kompanija, ne treba popuštati. Svi treba da odgovaraju za svoje postupka, ali i banka za svoje.
Dao <3 na link i temu i osvrnut cu se na jednu stvar ovdje.
Kao pravni laik, napredniji od prosječnog IT korisnika, računovođa sa 10 godina iskustva i marketingaš sa više od nekoliko godina iskustva mogu reći da ovdje nije sve crno ili bijelo.
Nisam čitao studiju, iako smatram da istu treba prezentirati širim masama, ako ništa radi edukacije i upoznavanja ili makar sa pravim tumačenjem pojmova, posebno onima koji donose presude u pravosudnim institucijama. Mada, znam da je stanje sa kadrovima daleko od početnog stadija gdje ljudi jedva da znaju kako treba pokrenuti računar i otvoriti MS Word, a da im pričas o blokčejnu i kriptovalutama, kad ni osnove ne znaju, je smiješno.
Evo i @Rux ideja za gosta na podcastu i da se dotakne i ovo pitanje kako sa security strane, tako i sa pravne strane ali samo i jedino provjereni pravni stručnjaci koji razumiju ovu tematiku.
Trebamo lagano praviti neku vrstu pozivnice za sve moguće goste u budućem podcastu, na taj način ćemo započeti i dijalog koji nam je prijeko potreban u ovim “mutavim” vremenima.
Saglasan sam vama momci, bez obzira na ovaj slučaj, gdje je jasno kao dan da je u pitanju jedan loše postavljen ICO da ne kažem na kraju i pokušaj prevare. Banke moraju relaksirati poslovanje sa kriptovalutama (mjenjačnice, firme za rudarenje/stake-anje, ICO projekte). MICA će to uvezati u EU, samim tim i kod nas jer većina su strane banke.
