Moja malenkost se opet pojavljuje u medijima, naravno i ovo će me koštati ali … idemo dalje!
Zanimljivo je da i u Bosni i Hercegovini postoji kriptovaluta koju su dizajnirali “domaći rudari” – RXC. Danas jedan RXC vrijedi 0,00578 KM i njime se trguje na svjetskoj kriptoberzi. Iza valute RXC stoji zajednica “Crypto.ba”.
Nedavno izabrani gradonačelnik New Yorka Eric Adams u petak je dobio svoju prvu gradonačelničku plaću, ali ne u dolarima, već u kriptovalutama “bitcoin” i “ethereum”. Nakon što je izabran za gradonačelnika New Yorka, Adams je preporučio da se kriptovalute i blockchain tehnologija poučavaju u školama.
Većina ekonomskih stručnjaka smatra da će u narednim decenijama svijet u velikoj mjeri, ili čak u potpunosti, prijeći na korištenje digitalnog novca – kriptovaluta. No, posljednjih dana tržište kriptovaluta doživljava svoje teške dane, vrijednost im opada po dvocifrenoj stopi, u dobroj mjeri zato što mnoge države žele ograničiti “rudarenje” koje troši ogromne količine električne energije.
No, bez obzira na to, kriptovalute i dalje su popularne i njihov ulazak u naše svakodnevne živote već je uveliko vidljiv. Zanimljivo je da i u Bosni i Hercegovini postoji kriptovaluta koju su dizajnirali “domaći rudari” – RXC. Danas jedan RXC vrijedi 0,00578 KM i njime se trguje na svjetskoj kriptoberzi. Iza valute RXC stoji zajednica “Crypto.ba”, čiji je osnivač Nedžad Smajić iz Sanskog Mosta.
Naravno, mnogo ljudi je nepovjerljivo prema kriptovalutama, najčešće zato što nemaju dovoljno informacija, što ne poznaju način na koji sve to funkcionira.
INTERNET-NOVAC
Smajić objašnjava kako je najjednostavnija definicija da su kriptovalute “internet-novac” koji nema centralnu banku te koristi internet kako bi se transakcije realizirale. Blockchain tehnologija jeste upravo to što je omogućilo kriptovalutu, jer se pomoću ove tehnologije koriste svi aspekti u kriptovaluti.
Razlog zašto ove digitalne valute imaju u svom nazivu i “kripto” jeste taj što je njihovo stvaranje, te čuvanje u digitalnim novčanicima vezano za korištenje velikog broja složenih kriptografskih algoritama.
Kriptovalute su u svojoj osnovi samo skup matematički dobijenih digitalnih podataka. Zapis o ukupnom broju ovako dobijenih digitalnih podataka naziva se ledger i u njemu je definiran broj jedinica neke kriptovalute. Ovakav “digitalni novac” razlikuje se od tradicionalnih valuta po tome što za njega ne postoje bankarske garancije, naprimjer u zlatu ili u vrijednosnim papirima, kao ni centralna banka ili neki državni organ koji ih izdaje.
Novac se, kada su u pitanju kriptovalute, stvara “rudarenjem”.
“Kada kažemo ‘rudarenje’, većina ljudi ima pogrešno mišljenje o samom procesu. Rudarenje je u suštini osnovna funkcija u blockchain tehnologiji, koja je sve ovo omogućila, a to su potvrđivanje prethodnih transakcija u lanac blokova, gdje se usput i generiraju novi ‘coini’ kao nagrada za potvrđivanje transakcija”, kaže Smajić.
Za razliku od standardnih banknota, papirnog ili metalnog novca, kriptovalute može da kreira svako ko posjeduje “opremu za rudarenje”, te posebne vrste hardvera za ubrzanje izračunavanja algoritama. Trgovina kriptovalutama obuhvata korištenje kompleksnih algoritama za enkripciju, koje je (za sada) gotovo nemoguće hakirati ili zloupotrijebiti. Računari koji se koriste za povezivanje na globalnu mrežu za stvaranje kriptovaluta nazivaju se “čvorištima” (eng. node).
Smajić ističe kako je kod nas svakim danom sve više ljudi koji se bave rudarenjem, a tome najbolje govori činjenica da je svakim danom sve veći broj registriranih korisnika na forumu kriptozajednice u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, najjednostavniji način da uđete u kriptosvijet jeste da vam neko da kriptovalutu kako bi se naučili osnovama – slanje, prosljeđivanje itd. Drugi način jeste da kupite neku od poznatih kriptovaluta, te ju sigurno sačuvate na privatno mjesto.
“Kriptovalutu možete kupiti od nekoga direktno, dati klasični novac za kriptovalutu, zatim kupiti na berzama, gdje preko banke prebacite novac kojim kupujete kriptovalutu”, objašnjava Smajić.
Skoro svugdje u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, postoje mjenjačnice u kojima se kriptovalute mogu mijenjati u gotovinu, standardni novac, a sve je više prodavnica u kojima se robe i usluge mogu plaćati kriptovalutama. Za sada je poznato da jedna prodavnica računarske opreme u Sanskom Mostu prihvata kriptovalute kao sredstvo plaćanja.
Na pitanje Stava kakva je razlika za običnog potrošača da posjeduje bosanskohercegovačku konvertibilnu marku i bosanskohercegovačku kriptovalutu RXC, Smajić odgovara: “Glavna razlika je inflacija, jer u ovom slučaju RXC kriptovaluta, koja je nastala ispred ‘Crypto.ba’ zajednice, nema inflaciju.”
On objašnjava da je RXC kriptovaluta nastala nakon dugogodišnjeg studiranja blockchain tehnologije.
“‘Crypto.ba’ zajednica je smatrala da bi bilo dobro da započnemo svoju kriptovalutu, koja može biti odskočna daska za sve mlade, jer dosta RXC-a smo podijelili; ako posjetite rxc.crypto.ba, možete dobiti besplatnog RXC-a svakih nekoliko sati od ljudi koji rudare ovu valutu”, kaže Smajić.
Ipak, i Smajić je svjestan da se ne može ignorirati potrošnja električne energije koja se koristi za sav proces, u ovom slučaju za “rudarenje” kriptovaluta, ali isto tako ne može se ignorirati ni činjenica koliko se dobiva na finansijskoj decentralizaciji.
JEFTINA STRUJA
Kada je bitcoin započeo prvi “genesis blok”, dodaje on, potrošnja je bila skoro pa zanemariva jer je rudarilo izuzetno malo ljudi. Kako se više ljudi priključivalo mreži, tako je rasla električna potrošnja cijele bitcoin mreže.
Trenutno bitcoin rudari troše struje kao i 60 manjih zemalja zajedno. Ovo su samo teorijske procjene i obuhvataju samo najpopularnije kriptovalute. Procjene su da samo rudarenje jedne valute, bitcoin, troši električne energije kao i cijela Argentina ili dva puta više od cijele Švicarske.
Prema Smajićevim riječima, u Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme pojavilo izuzetno mnogo “rudnika” kriptovaluta, a razlog tome jeste jeftina struja. Ono što je jako bitno istaći jeste da se ti rudnici mogu prebacivati na druge lokacije, što znači da, ako se u Bosni i Hercegovini uvedu rigorozna ograničenja, oni će otići u prvu zemlju koja nema ograničenja.
“Uzmite u obzir da je El Salvador usvojio bitcoin kao pravno sredstvo plaćanja te da vrše rudarenja preko obnovljivih izvora energije”, dodaje on.
S obzirom na to da su u pitanju nove, digitalne stvari, očekivano, još zakonski nisu uređene, ali u toku su pripreme zakona o kriptovalutama, koji će dosta pomoći na ovome polju, jer potrebne su regulacije kako bi se osigurali kao tržište, kao investicijska prilika jer imamo izuzetno jeftinu struju.
Na pitanje da li će kriptovalute postati ravnopravne regularnim valutama, Smajić odgovara: “Da, to se već dešava, ko razumije šta je običan novac, shvatit će da standardni novac propada svaki dan zbog inflacije, gdje će se u jednom trenutku desiti ogromno ‘prebacivanje’ novčane vrijednosti sa standardnog sistema na blockchain sistem.”
Slijedeći primjer El Salvadora, u kojem je bitcoin zakonsko sredstvo plaćanja, pitanje je vremena kada će centralne banke postati decentralizirane. Poenta cijele priče o kriptovalutama upravo jeste u tome – u decentralizaciji.
Članak u potpunosti prenesen sa Stav.ba portala