Stručno, a pojednostavljeno rečeno, BTC je digitalna kriptografska „valuta“, To je programski kod koji se neprestano izvršava na Internetu… Također, to je i iznos koji se nalazi u vašem digitalnom „novčaniku“ (koji držite u telefonu, na hard disku računara, ili USB stiku, na cloud-u, na email-u, kao i printana verzija takozvana “Papirni novčanik”).
„Rudarenje“ (eng. mining) je radna funkcija Bitcoina, koji je istovremeno i valuta i način plaćanja. Svaka transakcija je predmet obrade svakog u mreži ko je uključio svoje računare u izračunavanje komplikovanih problema, sa zajedničkim ciljem da obezbjede sigurnost transakcija (kao i njihovu anonimnost i neopozivost). Za nagradu dobijaju odgovarajući dio „novostvorenih“ BTC (što bi u ekonomskoj terminologiji bila „primarna emisija“).
Zbog čestih i drastičnih promjena vrijednosti ove valute koje idu i do 10 % dnevno, mnogi se upuštaju u standardne berzanske špekulacije – prodaj skuplje, kupi jeftinije. Naravno, kao i na svakoj valutnoj berzi, neki u ovim transakcijama dobijaju, a neki gube.
Svako će, naravno, vidjeti ono što njemu odgovara:
- Deflatorna valuta - postoji jasno određen krajnji (ukupan) broj BTC-ova (21.000.000). Ovo znači da ne postoji „autoritet“ koji bi krenuo da štampa novce arbitrarno, tražeći od nas da vjerujemo da sve više odštampanog novca ima stalno istu vriednost.
- U vezi sa prethodnim, nepostojanje centralnog autoriteta kome bi trebalo da vjerujemo, ali koji su nas toliko puta izdali (od Vajmarske inflacije, preko inflacije u tadašnjoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vieka, pa sve do možda i najgoreg od svih, LIBOR skandala). Sve je definisano u originalnom algoritmu i niko ne može da promijeni algoritam.
- Anonimnost transakcije, dakle ovo je zaista pravi digitalni ekvivalent gotovine, sa svim dobrim i lošim stranama toga.
- Sigurnost transakcije, relativna transparentnost cijelog procesa, odnosno nemogućnost višestruke upotrebe istog BTC-a, Peer-to-peer tehnologija - nema jedne tačke (IT banke ili card procesora) koja može da otkaže, istovremeno rade desetine hiljada računara širom svijeta.
Kako da naplaćujem usluge i/ili proizvode u ovoj valuti? Kako da knjižim promet koji je tako obavljen?
Za kraj, ono što sve najviše zanima: s obzirom na to da Bitcoin nije „ničija valuta“ i da, samim time, nije priznata od strane monetarnog sistema nijedne, pa ni naše države, kako poslovati sa BTC valutom, a ipak raditi legalno?
Jednostavno: potrošačima izdajete fiskalne račune kao da su platili gotovinom, a razliku koja nastaje u kasi nadoknadite iz „BTC budžeta“. Vi ćete zarađene bitcoine prodati kada to budete željeli, i tako obnoviti svoj „BTC budžet“, vaš kupac će dobiti fiskalni račun, vaš knjigovođa će imati novac uplaćen putem dnevnog pazara i „opravdanje“ odakle taj novac. Dakle, porez uračunat i naplaćen, inspekcija zadovoljna, a vi osvojili potrošače još jednim od načina uplata.
Što se tiče „kusura“, s obzirom na to da jedan bitcoin u momentu pisanja ovog teksta vredi 955 američkih dolara, stvar je jasna: cijena se obračunava po trenutno važećem kursu.