Crypto stands for cryptography!
Iako nam djeluje da su kvantni kompjuteri stvar budućnosti kojom se ne trebamo previše zamarati danas, kvantna sigurnost je itekako bitna tema.
Današnja kriptografija u eri kvantnih kompjutera neće biti dovoljna, te samim time, pretpostavka je da će kriptovalute koje koriste današnju kriptografiju biti pod napadom kvantnih kompjutera.
Postoji misao koja kaže da kada vidimo pomjeranje Satošijevih novčića, era kvantnih kompjutera koji su lako dostupni je tu.
Kriptografija koju danas poznajemo se zasniva (najčešće) na posjedovanju dva ključa, privatnog i javnog, koji obezbjeđuju korisnika od neželjenih i malicioznih radnji.
Današnji kompjuteri, da bi probili u RSA bazirane sisteme protekcije podataka, mogu obavljati radnju probijanja šifrovanja više od stoljeća, pa čak i do godina nepojmljivih za život prosječnog čovjeka, iako mogu uraditi milione kalkulacija u sekundi.
Kvantni kompjuter su kompjuteri koji upotrebljavaju kvantnu mehaniku kao superpoziciju i interferentnost kvantne isprepletenosti. Zbog svoje brzine, će biti u stanju današnje šifrovanje narušiti u roku od nekoliko minuta, sati, pa čak i sekundi, sa jasnom pretpostavkom da će biti u mogućnosti vršiti faktorizaciju velikih brojeva eksponencijalno u polinomijalnom maniru, što danas djeluje nepojmljivo.
Razlika između današnje i kvantne kriptografije
Današnja kriptografija se zasniva na RSA, Diffie-Hellman razmjeni ključeva i kriptografiji ekliptične krive koje će postati nedovoljne u eri kvantnih kompjutera.
RSA (skr. Rivest- Shamir-Adleman) je šifrovanje koje podrazumjeva slanje preko pošiljateljevog javnog ključa, te se poruka dešifrira sa privatnim ključem primatelja koji samo on posjeduje. Javni ključ se može zapisivati gdje god, privatni se pohranjuje na sigurnom mjestu (vrijedi ponoviti ako se sjetimo objave privatnog ključa od Adobea prošle godine :))
Diffie-Hellmanova metoda je kada dvije strane uspostave dijeljenje tajnog ključa preko mreže i koriste ih za šifrovanu komunikaciju. U Diffie-Hellman metodi, težina logaritamskog problema određuje sigurnost tajnog ključa.
I posljednja, ali ne manje bitna jeste ekliptična kriva koja koristi metode matematičkih osobina ekliptične krive da generiše privatne i javne ključeve, pri čemu logaritamski problem određuje težinu regeneracije privatnog ključa.
Iako je kvantna kriptografija slična konvencionalnim metodama, njena osnovna svrha jeste razmjena ključeva koji služe za šifriranje i dešifriranje poruka, ali ne i samo slanje poruka. Istraživači koji rade na kvantnim sigurnosnim metodama u prošlosti i danas, razvili su tri poznate kvantne kriptografske metode kao što je rešetkasta kriptografska šema u kojoj je privatni ključ asociran sa tačkom na rešetki dok je javni ključ asociran sa lokacijom u prostoru.
Kriptovalute bazirane na sistemima koji su kvantno sigurni
Već danas se javljaju inicijative za kriptovalute novih generacija koje će biti sigurne od napada baziranih na vulnerabilnosti trenutnih kriptografskih sistema. Naravno, ni samo kvantno šifriranje ne garantuje stoprocentnu bezbjednost, te razvojem šifarskih sistema, razviće se i potencijali napada na iste.
Kriptovalute danas se zasnivaju na upotrebi javnog i privatnog ključa, te šifrarskog sistema koji nam je poznat. Novčanici i mjesta pohrane su osigurana na način da vlasnik valuta mora da unese privatni ključ, te tako pristupi svojim sredstvima. Ukoliko dođe do nestanka privatnog ključa, postoji mogućnost da sredstva ostanu zaključana.
Kako osigurati svoja sredstva?
Do popularizacije kvantnih računara neće doći u skorije vrijeme, ali je potrebno promišljati potencijalne solucije za sigurnost, ne samo kriptovaluta, već i podataka.
Kako će se povećavati istraživanje kvantnih kompjutera, tako će napredovati i težnja da se kreira nova kriptovaluta koja će odgovarati eri kvantnih kompjutera i bezbjednosti u toj eri.
Do tada, držimo fige da je današnja kriptografija dovoljna.
#staysafe