Crypto.ba

Dogodiće se nekad

Osnivač Interneta poziva na suprostavljanje modelu “prikupljanja i skladištenja” Big Techa kako bi vratili kontrolu nad podacima

Ranije je engleski informatičar Tim Berners-Lee, najpoznatiji kao tvorac World Wide Weba, ponavljao sentimente regulatora rekavši da je previše moći i ličnih podataka u rukama današnjih tehnoloških giganata poput Googlea i Facebooka.

Dok je World Wide Web 12. marta proslavio 32. rođendan, njen tvorac, Sir Tim Berners-Lee, obilježio je priliku odmjeravajući izazove sa kojima se trenutno suočava.

U intervjuu za Reuters, Berners-Lee je govorio o rastućoj dominaciji internetskih giganata, poput Googlea i Facebooka, tvrdeći da je njihov uticaj „pomodarstvo“ koja neće nužno potrajati.

Međutim, tehnološki guru je dodao da su potrebne hitne promjene kako bi se poboljšao „digitalni jaz“ u pristupu mladih ljudi na mreži.
Takođe je izrazio zabrinutost da su ljudi ustupili kontrolu nad ličnim podacima, jer korisnici Interneta razmjenjuju svoje lične podatke za pristup različitim veb lokacijama i uslugama.

Berners-Lee pridružio se rastućem horu glasova koji upozoravaju da postoje problemi sa načinom na koji kompanije drže podatke, tvrdeći da se podriva sposobnost interneta da ponudi mjesto za besplatnu i otvorenu raspravu.

Osvrćući se na nedavne incidente poput spora između Facebooka i Australije koji je rezultirao blokiranjem feeda vijesti u zemlji na društvenoj mreži, Berners-Lee je rekao da „postoji osjećaj nemira, osjećaj da moramo stvari prevrnuti da bismo ih promijenili.”

Iako su regulatorni organi izrazili slične žalbe, velike tehnološke kompanije suočavaju se sa strožim pravilima o privatnosti u Evropi i nekim američkim državama, poput Kalifornije, a Google i Facebook bore se sa antitrustovskim tužbama, Berners-Lee predlaže tehnološki pristup problemu.

Saradnja vladine politike i tehnologije mogla bi pomoći ljudima da vrate kontrolu i nad svojim podacima i nad životima na mreži, smatra on, shodno tome krećući se ka „mreži koju sam prvobitno želio“.

Šezdesetpetogodišnji naučnik radi na softverskom projektu otvorenog koda pod nazivom Solid, gdje lične podatke ljudi kontroliše korisnik, a ne platforme poput Facebooka, piše The New York Times.

Ideja je da bi svaki pojedinac mogao da kontroliše svoje podatke koji se odnose na posjećene veb lokacije, kupovine kreditnim karticama, rutinu vježbanja i muziku koja se strimuje u pojedinačnom sefu za podatke – „pod“-u – odjeljku serverskog prostora.

Kompanijama se može odobriti pristup podacima, uz dozvolu, putem sigurne veze za određeni zadatak. Potonji bi mogao da obrađuje zahtjev za kredit ili isporučuje personalizovani oglas.

Važno je da, iako bi mogli da se povežu i koriste lične podatke, ne bi mogli da ih čuvaju, kaže informatičar. Berners-Lee je primijetio da start-upovi, poput Inrupta, koji je pokrenuo sa John Bruceom, mogu ubrzati usvajanje nove tehnologije.

Berners-Lee predlaže pristup koji je u oštroj suprotnosti sa modelom „pokupi i skladišti“ tehnoloških kompanija.

„U ovom promijenjenom regulatornom okruženju, firma Tima Berners-Leea i drugi nude tržišnu priliku da pojedincima ponude bolje načine da kontrolišu svoje podatke“, citiran je Peter Svire, stručnjak za privatnost na Georgia Tech Scheller College of Business.

@BCX.ba

1 Like

Jako je tesko danas ostati anoniman i ne upasti u social enginering seme koje sprovode giganti.

Dovoljna je jedna greska, da oni shvate ciji je to account i automacki ga povezu.
Nas mnogo nije ni svijesno da je dovoljno da zaviri u tvoje kontakte, pozive, navike koda setas(ako setas), lokacije, mac adrese.

Zastrasujuce je sta smo im sve dozvolili da rade.

Mada se moze boriti protiv toga.

1 Like

Da, većina ne može ni pretpostaviti na koje sve načine se podaci prikupljaju. To je, u suštini, trenutno nemoguće izbjeći. Ja ni nemam taj problem da se određeni podaci prikupljaju, analiziraju i prate ali moraju postojati nekakvi standardi.
Oštri sam protivnik prikupljanja i skladištenja ličnih podataka u vidu dokumenta, kako pojedini traže, a među njima i DAM (bcx).
Posebno kada je riječ o nepotrebnim podacima za tu svrhu. Oni će navodno to ‘‘skladištiti na serverima u BiH. Nisu u inostranstvu.’’, a ni svoje email adrese ne znaju da obezbjede dobrim protokolima.
Takav idiotluk ni najmanje ne bih tolerisao. Svu tu grupicu ljudi treba brzim postupkom kazniti zatvorskim kaznama zbog dovođenja u opasnost i/ili veliki rizik pojedinca, gupe i same države.
Zvuči suludo, ali vjerujem da ima i onih koji vide ozbiljan problem u tome što BCX radi sa tolikom količinom podataka.
Sutra kada BiH ponovo bude klepnuta nekom zabranom ili izolacijom u savremenom IT poslovanju reći ćemo ‘‘oni nas mrze’’. Niko nas ne mrzi, nego mi sami tražimo da nas šutnu u najveću rupu.

Malo ja njih i razumijem, razumijem da je i nemoguce danas cuvati podatke na sigurno a da je baza centrazlizovana.
A vjeruj nebi bi im bio u kozi kad udje inspekcija i krene ispitivati ko, gdje, sta , kako, otkud…
Mislim da to traze sve cisto da u slucaju imaju svu dokumentaciju, jer kod nas zakon jos nije to nista uredio kako valja.

Nemam nista protiv njih, cak mi je drago da ima i kod nas da tako kazem.

Ali nebi nikad isplacivao ili kupovao preko mjenjacnica gdje mi treba KYC.
Jer necu da povezujem ime svoje sa bilo kojim walletom, jer kasnije im nemozes pobjeci, znas da je BTC prate AML sistemi u stopu, i garantujem ti da ce nekad ljudi zavrsiti izxa resetaka, jer su neznajuci pokusali isplatiti ukraden BTC ili povezan sa nekim lijevim organizacijama koje prate sigurnosne agencije.

1 Like

Sve bi to razumljivo bilo da su oni agencija ili neko ‘‘odgovorniji’’…da postoje garancije agencije za osiguranje depozita, banaka i sl.
Ipak, neki ljudi ‘‘uplaćuju’’ na mjenjačnicu. To je polaganje depozita, a nemaš nikakvu garanciju. Nema ugovora, nema ništaa…
Dokumentacije traže više nego banka kada kredit daje. Ovi ne daju ništa, samo pružaju određenu uslugu.

Ne znam, možda sam ja pogrešno razumio. Možda su oni bezbjednosna agencija, a ne mjenjačnica.
Nije meni drago što takvi postoje. Biće ovdje mjenjačnica, ali u pravom smislu mjenjačnica. Ne neko ko se naziva mjenjačnicom a sve više radi nego konverzije. Bilo je riječi i o lažima u vezi provizija. To je prekršaj, takođe.

Što se rešetaka tiče, treba ih biti. Ako je bilo krađa i svega što navodiš, treba sankcionisati. Samim tim se i ja lično bezbjednije osjećam. Samo što to ne može raditi jedna mjenjačnica. Njihovo je da ukažu na neregularnosti i prijave nadležnima, a ne da vode istražni postupak i sankcionišu.
Jednostavno, nema slanja podataka nepoznatim licima i rizičnim portalima. Čak i državne institucije imaju ograničenja po tom osnovu, zašto bi DAM bio iznad države?!

Crypto.ba © est. 2017 United Fintech Freaks - UFF