Osnivač Interneta poziva na suprostavljanje modelu “prikupljanja i skladištenja” Big Techa kako bi vratili kontrolu nad podacima
Ranije je engleski informatičar Tim Berners-Lee, najpoznatiji kao tvorac World Wide Weba, ponavljao sentimente regulatora rekavši da je previše moći i ličnih podataka u rukama današnjih tehnoloških giganata poput Googlea i Facebooka.
Dok je World Wide Web 12. marta proslavio 32. rođendan, njen tvorac, Sir Tim Berners-Lee, obilježio je priliku odmjeravajući izazove sa kojima se trenutno suočava.
U intervjuu za Reuters, Berners-Lee je govorio o rastućoj dominaciji internetskih giganata, poput Googlea i Facebooka, tvrdeći da je njihov uticaj „pomodarstvo“ koja neće nužno potrajati.
Međutim, tehnološki guru je dodao da su potrebne hitne promjene kako bi se poboljšao „digitalni jaz“ u pristupu mladih ljudi na mreži.
Takođe je izrazio zabrinutost da su ljudi ustupili kontrolu nad ličnim podacima, jer korisnici Interneta razmjenjuju svoje lične podatke za pristup različitim veb lokacijama i uslugama.
Berners-Lee pridružio se rastućem horu glasova koji upozoravaju da postoje problemi sa načinom na koji kompanije drže podatke, tvrdeći da se podriva sposobnost interneta da ponudi mjesto za besplatnu i otvorenu raspravu.
Osvrćući se na nedavne incidente poput spora između Facebooka i Australije koji je rezultirao blokiranjem feeda vijesti u zemlji na društvenoj mreži, Berners-Lee je rekao da „postoji osjećaj nemira, osjećaj da moramo stvari prevrnuti da bismo ih promijenili.”
Iako su regulatorni organi izrazili slične žalbe, velike tehnološke kompanije suočavaju se sa strožim pravilima o privatnosti u Evropi i nekim američkim državama, poput Kalifornije, a Google i Facebook bore se sa antitrustovskim tužbama, Berners-Lee predlaže tehnološki pristup problemu.
Saradnja vladine politike i tehnologije mogla bi pomoći ljudima da vrate kontrolu i nad svojim podacima i nad životima na mreži, smatra on, shodno tome krećući se ka „mreži koju sam prvobitno želio“.
Šezdesetpetogodišnji naučnik radi na softverskom projektu otvorenog koda pod nazivom Solid, gdje lične podatke ljudi kontroliše korisnik, a ne platforme poput Facebooka, piše The New York Times.
Ideja je da bi svaki pojedinac mogao da kontroliše svoje podatke koji se odnose na posjećene veb lokacije, kupovine kreditnim karticama, rutinu vježbanja i muziku koja se strimuje u pojedinačnom sefu za podatke – „pod“-u – odjeljku serverskog prostora.
Kompanijama se može odobriti pristup podacima, uz dozvolu, putem sigurne veze za određeni zadatak. Potonji bi mogao da obrađuje zahtjev za kredit ili isporučuje personalizovani oglas.
Važno je da, iako bi mogli da se povežu i koriste lične podatke, ne bi mogli da ih čuvaju, kaže informatičar. Berners-Lee je primijetio da start-upovi, poput Inrupta, koji je pokrenuo sa John Bruceom, mogu ubrzati usvajanje nove tehnologije.
Berners-Lee predlaže pristup koji je u oštroj suprotnosti sa modelom „pokupi i skladišti“ tehnoloških kompanija.
„U ovom promijenjenom regulatornom okruženju, firma Tima Berners-Leea i drugi nude tržišnu priliku da pojedincima ponude bolje načine da kontrolišu svoje podatke“, citiran je Peter Svire, stručnjak za privatnost na Georgia Tech Scheller College of Business.