ili šta bi mogao biti problem za decentralizirane kripto-valute u budućnosti?
Ponekad je veoma teško objasniti šta se podrazumjeva pod mogućom centralizacijom decentralizovane ekonomije kroz kripto-valute, primarno zbog dinamike, ali u isto vrijeme i zbog kompleksnosti core ideje zbog čega su nastale kripto-valute.
Kada pričamo o decentralizaciji, teško je ostati nepristrastan promišljanjima prvih teoretičara i praktičara ideje digitalnog novca. Sa željom da čovjek postane slobodan i neovisan, iste su se razvijale u par radova, da bi svoju formu u konačnici dosegle u radovima Satoshi Nakamotoa.
Za klasični primjer tranzicije iz decentralizacije u centralizirano, ponajbolje je uzeti primjer Bitcoina, zbog njegove zastupljenosti, popularnosti i historijata.
Zašto bi centralizacija mogla biti problem kripto-zajednicama diljem svijeta?
Iz prostog razloga što kripto-valute i kompletan sistem na kojim počivaju, nije kreiran da bi se centralizirao. On je kreiran kao paradigma novog digitalnog svijeta koji će dati drugačiju realnost od one na koju smo navikli sa turobnim bankarskim sistemom.
On je kreiran da bi pojasnio ljudima da mogu dostići slobodu samo ukoliko to oni žele, da li radili sa kripto-valutama iz želje za profitom ili iz želje za idejom.
U žurbi za predikcijama kripto-marketa i dinamike kripto-valuta, većinski se zapostavlja činjenica da se polako, ali sigurno uvodi centralizacija primarno Bitcoina.
Kada sagledamo da finansijski centralni autoriteti više ne mogu ignorirati stvarni impakt kripto-valuta i kripto-ekonomije na današnjeg čovjeka, te sve veći broj odustajanja od tradicionalne razmjene dobara, dođemo do zaključka da će na bilo koji način pokušati ublažiti decentralizirani impakt.
U ekosistemima Bitcoina, centralizacija je nova crna.
Sve veći broj kripto-zajednica, iz tog razloga, koje slijede ideju, pribjegava alternativnim valutama sa ciljem populariziranja istih, ali i kreiranja habitusa koji će ići sa idejom i željom za održivosti, čak i ako to znači da cijena nije kao Bitcoina u fiat novcu.
Sve što je decentralizirano, može biti centralizirano i obrnuto.
Ono što centralizacija prividno pruža jeste momenat sigurnosti, povjerenja i prijateljskog odnosa. Na tome sistem ekonomije počiva godinama i prosto, rijetko se odoli da se bude fasciniranim propagandnim materijalom banaka gdje sretna porodica ide na more sa jednim kreditom, apsolutno zanemarujući činjenicu da će otac ili majka provesti idućih petnaest godina radeći od osam do pet u firmi, da bi otplatili taj isti kredit sa kamatama.
No, da li je prijateljski odnos stihijski centralizirati i uvoditi manire koje smo imali u dosadašnjoj ekonomiji? I to ne samo od centraliziranih autoriteta, već i samih kripto-mastera?
Problem centralizacije jeste kreiranje habitusa gdje vrlo mala grupa ljudi drži oblik vlasti ili moći.
Kada se to desi u decentraliziranom sistemu kao što je postignuto u ekonomskom spektru digitalnog prostora, onda to postaje iluzija slobode, ideje i decentralizacije.
Iluzija koja prijeti da proguta sve do sada postignuto i sve što bi moglo da koristi pojedincima i zajednici u narednim godinama, pa čak i decenijama.
Bitcoin i ostale kripto-valute nisu samo cijena za trgovinu. Oni su cijena ideje koju su nam pojedinci besplatno dali kao čovječanstvu da bi pokazali da možemo biti slobodni i nezavisni, kreirati bolji ekonomski mikrosistem za sebe i druge, te zajedničkim naporima održati isti za sljedeće generacije.
Opasnost kripto-valuta?
Iskreno, meni ide na živac kada se kaže da su kripto-valute opasnost za banke.
Nisu. One su alternativa centralizaciji i valjano je tako ih posmatrati i predstavljati, jer ukoliko budemo koristili riječi poput opasnosti, dovešćemo svu ideju brže na koljena centralizacije.
Kada su Chaum Davida pitali zašto je podržavalac ideje, on je rekao da je ovo tiha i mirna, prije svega nenasilna tranzicija sistema, koju svijet do sada nije vidio.
Nismo opasnost, nego alternativa.
Sa druge strane, ako sagledamo još dublju perspektivu istoga, čak i da jesmo opasnost, kakva je to opasnost u decentraliziranoj ekonomiji i zdravijem društvu u kojem svi žive i produciraju svoj sopstveni rad po realnoj cijeni koja se reguliše u zavisnosti od ponude i potražnje, te su konkurentni na jednak način bez mogućnosti ekstremnih malverzacija?
Koliko je sada sve centralizirano?
U nekim dubljim diskusijama i raspravama, pojedini entuzijasti tvrde da je Bitcoin bio decentraliziran samo prije nego što smo svi saznali za njega. Po meni, to ekstremno viđenje u dosta činjenica nije tačno. Bitcoin je i sada decentraliziran, a posebno alternativne kripto-valute, ali ono što se može i što se već u nekim segmentima desilo jeste parcijalna centralizacija od centraliziranih autoriteta.
Primjer za to je nekako najbolje uzeti Kinu koja konstantno sebe nameće kao lidera u kripto-valutama i majningu, gdje prema nekim stajalištima, sama vlast reguliše Bitcoin.
Sa druge strane, još adekvatniji primjer jeste centralizovani Ripple. koji jednostavno koristi blockchain tehnologiju u svrhu bankarstva, što i nije loše ako pruža korisnicima uvid u core ideju kripto-valuta.
I za budućnost…
Potrebno je više edukacije na temu decentralizacije da bise uvidjelo da je decentralizacija solucija, a ne problem, još manje opasnost, posebno za nove članove kripto-zajednica, bez pakovanja u definicije i forme od kojih nećemo imati koristi u budućnosti kada se jaz između korisnika donekle produbi. Neminovno je da hoće jer raslojavanje zajednica počinje u spektru ideje i profita, ali ako naučimo balansirati sa obje strane i kreiramo zdrave kripto-zajednice, ljudi će sami od sebe krenuti da prihvataju ideju koja se sama po sebi nameće korištenjem kripto-valuta.
Neminovna je i stvar da će države sve više centralizirati kripto-valute u budućnosti kroz moguća kreiranja “državnih” kripto-valuta, te ograničavanjem decentraliziranih servisa i marketa.
Decentralizacija je ništa drugo nego želja za slobodom i ono što će pokretati kripto-entuzijaste u budućnosti, čak i ako ne rade kripto-valute jer kripto-zajednica nije samo sačinjena od kripto-valuta.
Ona je najširiji spektar slobode u digitalnom prostoru koji garantuje sigurnost, kofidentalnost, anonimnost i privatnost, pa tek onda na kraju, ekonomsku stabilnost i participaciju.
#staysafe