Budućnost kripto-valuta u tri koraka (III)

Dinamika digitalnog tržišta, koja nastavlja rasti, sa sigurnošću će za par godina izroditi novu multidisciplinarnu nauku koja će biti ozbiljan konkurent, kako tradicionalnoj ekonomiji, tako i bankarstvu. Trenutno sada ona postoji, u zemljama gdje se vlade eksperimentalno bave blockchain tehnologijom, no ono što zabrinjava sve slobodare koji žele slobodu tehnologije i kriptologije, te kripto-valuta za svakog pojedinca, jeste moguća centralizacija.

U budućnosti će se sigurno dešavati debate i polemike, te pokušaji centralizacije kripto-ekonomije i digitalne ekonomije, ali trenutno sada, market se suočava sa različitim fenomenima koji su nalik onima koje su prošle fiat-novčanice, ali u isto vrijeme i historijski pokušaji decentraliziranja novca.

Zemaljska kugla od novca

Od prvog novčića do kreditne kartice, novac igra ogromnu ulogu u svijetu.
Historijat revolucije novca je počeo izumom prve kovanice u Turskoj, 600 godina p.n.e, zatim izumom papirnog novca, prvom kreditnom karticom 1946. godine, a zatim famoznim izumom decentralizovane digitalne valute 2009. godine.

No, malo su poznati primjeri prije digitalne ekonomske revolucije, gdje se decentralizacija materijalnih dobara, uključujući novac desila i da je društvo funkcionisalo veoma dobro.

Srednjovjekovni Island

Srednjovjekovni Island se danas uzima kao primjer semi-decentralizacije iz prostog razloga što se vjeruje da je ekonomski i politički sistem imao nedostatke, gledajući iz naše perspektivne. Ali, bitno je napomenuti da se oba sistema iz današnje perspektive mogu razumjeti kao primitivni pokušaji decentralizacije. Jedna od odlika srednjevjekovnog Islanda jeste bila da je vladar imao limitiranu ulogu (ali je i dalje postojao, pa se samim time, srednjevjekovni Island ne može smatrati vidom anarhijskog društva, apsolutno decentralizovanog), sa maksimalnom participacijom i volontiranjem stanovništva koje je polagalo većinsko pravo na svoju imovinu. Zbog nesuglasja u samom poslu, stanovništvo je na svojim poljima počelo raditi za par vladara i samim time, moć i bogatstvo su dolazile u ruke pojedinaca pri čemu je decentraliziranje propalo.

Keltska Irska

Keltska Irska je bila puritansko, decentralizovano društvo. Historija nam ne nudi nikakve legalne dokumente koji govore o postojanju političke, sigurnosne i druge hijerarhije u ovom društvu. Svaki pojedinac je bio vlasnik svoje zemlje, a okupljali su se u određene krugove prema vlastitom nahođenju, odlučujući ko će biti “lider” krugova gdje su se odluke donosile po principu većine.
Kralj nije imao administrativnu ili političku moć, te samim time, nije polagao ni svjetovno, ni duhovno pravo na imovinu pojedinca, kao ni država. Većinu vremena, pojedinci koji su polagali pravo na svoju imovinu su volontirali u svrhu postizanja dobrobiti društva.
Iako su klubovi između sebe često mogli proglasiti ratove ili primirja, Keltska Irska će ostati upamćena kao jedno od najcivilizovanijih društava Europe tog vremena.

Ovo su dva najviše opisivana primjera. Osim njih, možemo promišljati o Divljem Zapadu kao vidu decentralizacije, Kibucima u Palestini i Izraelu sa početka dvadesetog stoljeća, te današnjim volonterističkim kolektivima širom svijeta.
Ali niti jedan historijski primjer nije ni približan decentralizaciji koje su donijele kripto-valute.

Današnja ekonomija kripto-valuta se vodi kroz diskusije o različitim fenomenima, od kojih ću neke spomenuti u ovom i idućem tekstu.

Kratka ekonomija kripto-valuta

U krugovima kripto-ekonomskih stručnjaka i entuzijasta se vode ozbiljne polemike i diskusije o “mjehuriću” kripto-valuta.

Šta je ekonomski mjehurić?

Ekonomski mjehurić ili tržišni mjehurić podrazumjeva fenomen kada tržište prolazi kroz inflaciju vrijednosti. Često je praćen ekonomskim krizama i dešava se kada se desi neočekivano velika potražnja za određenim dobrima.
2013. godine smo vidjeli jedan primjer “pucanja” mjehurića kada je Bitcoin pao sa 1,200 $, na manje od 600$.
Prema promišljanjima mnogih entuzijasta, Bitcoin je kripto-valuta koja se trenutno sada nalazi u mikro-mjehuriću. Nakon rasta cijene ove godine, sve više ljudi želi da ulaže u Bitcoine. Po sopstvenom mišljenju, to je odlično jer podržavaju decentralizaciju. Sa druge strane, kripto-ekonomski entuzijasti, nakon pada cijene 2013. godine, su doživjeli salvu negodovanja jer “su nekoga nagovorili da kupe Bitcoin”. Ponoviću stvar koja mora postati svjesna - niko ne odgovara za Vaše investicije i rizik koji ulažete u njih.
Čak ni kripto-ekonomisti i entuzijasti.
Samo kripto-tržište od svog početka je nepredvidivo, posebno sada kada doživljava konstantni rast cijene i vrijednosti što, prema ekonomistima, kreira mjehurić koji bi mogao “puknuti” kao 2013. godine. O predikcijama ne valja naglo, ali 2017. godina, posebno sa špekulacijama o famoznom “1.augustu” bi mogla biti okidač pucanja mjehurića i vraćanja na cijenu od 400-500$ gdje bi ljudi masovno počeli prodavati Bitcoine.
Osim “1.augusta”, kao dan pucanja mjehurića se spominje i “Šesnaesti septembar” kada se očekuje da SEC (Security and Exchange commision) dostavi memorandum o ICO (Initial Coin Offering).

Ovo sve mogu biti špekulacije, mogu biti manipulacije, to niko sa sigurnošću ne može potvrditi.
Ali, istina je da će se (kao i nakon 2013. godine), Bitcoin vratiti jači i stabilniji uz pozitivne predikcije da će njegova cijena u fiat novcu ići do 250k dolara.

Sa mjehurićem i predikcijama, ostaje nam da sačekamo oba datuma i vidimo kuda ide voz Bitcoina. Najbolja stvar od svega jeste stara, dobra izreka “Svjetlo je na kraju tunela.”

(nastaviće se…)

5 Likes