Decentralizacija je srce ideje Bitcoina, ali i ostalih kripto-valuta. Kroz historijat čovječanstva, bilo je mnogo pokušaja decentralizacije, ali do sada najuspješniji jeste pomoću kripto-valuta gdje svaka individua polaže neosporivo pravo na svoju imovinu i trgovinu/razmjenu istom.
Decentralizacija nije uvijek vezana za finansije, ali kao takva je neosporivo uspješna. U ovom tekstu ću prezentirati decentralizaciju različitih stvari koje se danas čine banalne, ali su bile početak revolucije i promjene svijeta. Kao što su kripto-valute danas.
Gutenbergova vizija svijeta
Prije Gutenbergove vizije izljevanja slova na metal, pa na papir, sve znanje koje je svijet tada posjedovao bilo je pisano rukom čovjeka i dostupno samo rijetkima. To je centralizovalo znanje, pisane novosti i edukaciju, rezervišući ih isključivo za visoke slojeve društva.
1455. odlučuje da printa prvu knjigu - Bibliju. Samo štampanje Biblije i dostupnost iste čak i siromašnom stanovništvu, izazvalo je revoluciju. Preporod stanovništva se odvijao kontinuirano, što u polju religije, što u polju pisane riječi, a tek decentralizacije znanja i edukacije.
Gutenberga često zaboravljamo, ali njegov izum je ono što je danas omogućilo nesmetani razvoj individua bez obzira na centralne autoritete. Danas, apsolutno decentralizirano možemo pročitati knjigu iz Španije, dok sjedimo u Poljskoj i čitamo je na arapskom.
Internetolucija (B IoT AI)
Ko to još nije čuo za Internet?
Globalna, povezana mreža milijardi ljudi na svijetu koja nam dopušta da budemo šta jesmo, kako jesmo i kako to želimo da budemo? Na Internetu je apsolutno nebitno jesmo li danas napravili nešto super za svijet ili smo jednostavno cijeli dan skrolali Quoru u nadi da ćemo pronaći zanimljivu diskusiju. Da, nebitno je. Jer svako od nas na različite načine kreira digitalni prostor.
Internet je donio slobodu, glasove onima koji su najtiši, argumente onima koji nisu u pravu, tone besplatnog znanja, zabavu i…
decentralizaciju.
Nakon Blockchain tehnologije, percepcija Interneta i digitalnog prostora se mijenja. On više nije samo mjesto gdje ćemo se odmoriti nakon lošeg dana ili raditi brdo Excel dokumenata za firmu.
Malo hardvera, malo softvera, pravih poteza i voila, bogati ste za jedan mali novčić koji sutra može promjeniti Vaš finansijski karton iz korijena!
2008. godine, Satoshi počinje revoluciju, 2013. godine revolucija doživljava mali neuspjeh, ali 2017. godine se vraća, vrijednija od kilograma zlata i baca svaku ozbiljnu ekonomsku analizu na koljena.
Jedne prilike naiđem na komentar “Svi koji ne vjeruju u kripto-valute, ribaće podove naših jahti za koju godinu.”
Pomalo radikalno, ali istinito koliko se istine danas može prihvatiti.
Kripto-valute i finansijske tehnologije su budućnost. Iz njihovog potencijala se rađa decentralizirani browser, decentralizirana moć što i jeste, prema vlastitoj percepciji stvarna demokratija. Ono gdje svako participira i ima pravo da participira, da dostigne neki finansijski balans i da kreira svoj prostor.
Ako se u potpunosti decentralizira Internet jer, svjedoci smo da je danas mnoštvo prostora centralizirano, prava moć će biti u rukama ljudi koji će sami odrediti šta im je potrebno i u kojoj mjeri.
I tu će biti kraj fiat novcu.
Jer, ko bi kupovao nešto po duplo skupljoj cijeni, kada može jednostavno sa par klikova kupiti proizvod, duplo jeftiniji nego što je na centraliziranom tržištu, ostati anoniman, raspolagati u potpunosti svojim novcem i biti sam svoj bankar bez treće strane.
Hvalospjevi o kripto-valutama se ne zaustavljaju. Osim benefita decentralizacije, jedan vrhunski analitičar je rekao da će djeca za dvadeset godina učiti finansijske tehnologije na časovima Informatike.
Ostaje nam da se nadamo svijetloj budućnosti za nas, ali i generacije koje dolaze jer želja za decentralizacijom nije ništa drugo nego neutaživa žeđ za slobodom.