Tokom “WannaCry” napada, u medijskim izvještajima se konstantno potencirao Bitcoin kao sredstvo plaćanja hakerima i jedna vrsta alata iznude.
Bitcoin tako, od 2009. godine, pleše na granici digitalne sigurnosti i osiguravanja privatnosti, pa i same ideje zbog čega se razvio.
U konceptu kriptoanarhije postoji segment osnivanja decentralizovane ekonomije koja će biti alternativa postojećim bankarskim i monetarnim sistemima, što omogućuje korisnicima kriptovaluta i kriptoekonomije privatnost i anonimnost, polaganje punih prava na sopstvene finansije i pristup otvorenom marketu. O tehničkim i drugim vidovima izazova ćemo podrobnije pisati u budućem tekstu o kriptoanarhiji.
Bitcoin je osnovni alat decentralizacije, pored svih drugih alternativnih valuta. Kontraverza koja se koristi kao argument protiv njega jeste korištenje na “dark marketima” i njegova ilegalna svrha zbog pojma anonimnosti i privatnosti transakcija između dva lica što neupućenima može izazvati jezu i nelagodu, te svojevrsnu mistifikaciju primarne svrhe kriptovaluta. Bitcoin je samo jedna od žrtava sekuritizacije Interneta uz kriptografiju i osnovna digitalna prava, čemu svjedočimo iz dana u dan.
Zašto ljudi misle da je Bitcoin ilegalan?
Ljudska historija je puna ekonomskih uspona i padova, ali od samog postanka ekonomije kao nauke, država i drugi organi su držali monopol nad novcem. Percepcija Bitcoina kao novca vuče mistifikaciju da je ilegalan jer ne pripada državi, pa tako građanstvo smatra da ukoliko nešto nije regulisano od strane države, ono automatski mora biti ilegalno i sankcionisano od postojećih državnih organa. Mistifikacija je posebno izražena u društvima koje imaju određene vidove državne opresije ili cenzure i prohibicije Interneta. Bitcoin samom takvom percepcijom dobija na podršci da jednoga dana, u Orvelovskoj državi, postane ilegalan i rezervisan samo za najmračnije kutove digitalne sfere.
Ovu mistifikaciju je moguće razbiti samo putem konstantne edukacije o stvarnoj misiji kriptovaluta, koja se ne odnosi isključivo na zaradu i skok cijena kriptovaluta više od kilograma zlata. Bitcoin nije sredstvo za bogaćenje, on je sredstvo autonomije i postizanja maksimalne moguće finansijske slobode.
Pojam i koncept otvorenih marketa omogućava građanima lakše, vjerodostojnije, brže i jeftinije kupovanje od klasičnih državnih marketa. Jer, sama činjenica da je cijena koja je napisana realna i ne podliježe nikakvim dodatnim troškovima, dovodi do stvarne kompeticije i upravljanja sopstvenim finansijama.
Iluzija ili stvarnost - kriptovaluta kao budućnost?
Budućnost je kodirana i to je neminovno. Ekspanzija digitalnog prostora se dešava iz dana u dan sa sve većom participacijom u kriptološkim fenomenima, te kriptoekonomiji. Neko zbog masovne ekspanzije pojma kriptovaluta, neko zbog decentralizovane ideje, a neko zbog radoznalosti. Koncept pojma iluzije se proteže od samog postanka novca - da li je on stvaran?
Stvarnost novca je onolika koliko država odredi valutu. U kriptovalutnom sistemu, pojedinci određuju vrijednost valute, te samim time ona jača ili slabi. Njihova participacija u rudarenju, korištenju, kupovanju ili razmjeni valuta osigurava dugotrajnu opstojnost ideje decentralizovanog ekonomskog sistema i ekspanziju ideje slobodnog tržišta. Virtualna sfera još uvijek visi u zraku kao pojam “nerealne” percepcije, te samim time, svaka valuta koja nije “opipljiva”, postaje vid iluzije. No, da li zaista možemo smatrati fiat monete stvarnima?
U nekim izvještajima se objašnjava da su megalomanske cifre od milijarde dolara samo set brojeva na bankarskom računu, te da one u stvarnosti ne postoje.
Zato, kada idući put budete razmišljali šta je stvarnije - kriptovaluta ili fiat moneta, prisjetite se da li bi želili da je Vaša sloboda iluzija ili stvarnost?
Kako onda regulisati kriminalne aktivnosti?
Pojam kriminalne aktivnosti u digitalnom prostoru je postao toliko učestao da nekada ne znamo šta on zapravo podrazumjeva. U nekim državama, korištenje kriptovaluta ili kriptografije, može biti percepirano kao kriminalna aktivnost.
U mnogim državama, ona predstavlja stvarni omjer kriminaliteta u digitalnom prostoru što uključuje svaku malicioznu radnju protiv pojedinca ili državnog sistema. Državni sistem ovom prilikom nema monopol nad kriptovalutama, te samim time u budućnosti možemo očekivati prijedloge odredaba za ban kriptovaluta, no iz lične perspektive, to bi samo dodatno ojačalo i validiralo kompletan sistem kripto-ekonomije i kriptovaluta.
Ako sagledamo aspekte zastupljenosti ilegalnih aktivnosti na “dubokom” webu i vidljivom webu, taj omjer bi iznosio:
a) 70% sadržaja na “dubokom” webu je legalni sadržaj, većinom kreiran za informisanje, edukaciju, kriptografiju i kriptovalute, te druge oblike aktivizma ili društvene aktivnosti. Samo 30 % “dubokog” weba otpada na ilegalne aktivnosti poput marketa drogom, oružjem, profesionalnim ubicama koje možete unajmiti, “black hat” hakerima za unajmljivanje, dječije pornografije i drugih oblika seksualne ilegalne aktivnosti.
b) Vidljivi web je historijski stariji od “dubokog” weba koji tek u zadnjih par godina doživljava komercijalniju upotrebu. Kriminalne aktivnosti na vidljivom webu dostižu cifru od čak 40% u parametrima - prodaje i razmjene opojnih supstanci, ilegalnih seksualnih aktivnosti, nasilja, gore sadržaja, snuff filmova, crushporna, seksualnih parafilija, psihopatoloških oblika ponašanja, malicioznih pokreta i slično. U odbranu “dubokog” weba, doima se da je vidljivost ipak glavni cilj ilegalnih aktivnosti.
Ko bi i znao za njih da nisu vidljive?
Sa druge strane, omjer kriminaliteta na Internetu nije dostigao omjer kriminaliteta u realnom svijetu, te je veća mogućnost da ćete biti ubijeni na ulici kao slučajni prolaznik, nego da će Vas neki hitman sa dubokog weba mapirati i ubiti.
Kako ostati siguran u informacije?
Informacije o kriptovalutama dolaze od različitih izvora i samim time, nikada ne možemo biti sigurni u ono što se prezentuje, osim ako ga prezentuje validna platforma ili ekspertna grupa. Tako je i sa klasičnim medijskim naslovima koji su ovoga puta bili protiv Bitcoina, čak i ako nisu upoznati sa njegovim segmentima. Mediji jednostavno požele prenijeti informaciju koja će biti senzacionalistička, bez razmišljanja o mogućim posljedicama po tu stvar, sa ciljem dostizanja određenog broja validacija od strane građana.
Začarani krug needukacije i neinformisanosti moramo prekinuti i potencirati ideje u njihovom stvarnom svjetlu i namjeni, pa samim time i raditi na razbijanju nepravedne kriminalizacije kriptovaluta i blockchain tehnologije. Posebno u Bosni i Hercegovini gdje su ideje o finansijskoj tehnologiji, ali i samoj digitalnoj sigurnosti i aktivizmu još u ranim povojima.
Postali smo lučonoše vrijednosti i ideje kriptovaluta u Bosni i Hercegovini i upravo svi gore navedeni razlozi su nas ohrabrili da i dalje nastavimo prezentovati ideju, viziju i slobodu kriptovaluta.
#staysafe