Analiza Japanskih Kripto Zakona

Japanski zakoni vezani za kriptovalute i blokčejn su oštriji nego u većini drugih zemalja.

  • Berze moraju da poseduju iste vrste i količine sopstvenih kriptovaluta u rezervi kao i korisnički fond koji drže u online novčaniku, zbog nadoknade gubitaka u slučaju krađe. Maksimum 5% korisničkih fondova sme da se drži online tj. u vrućem novčaniku.
  • Berze moraju da odvoje fiat fondove korisnika od sopstvenih i koriste ‘trust’ kompanije da im čuvaju fiat valute korisnika.
  • Kastodijani, uključujući novčanike koji imaju kontrolu nad privatnim ključevima korisnika, moraju da budu registrovani i imaju slične odgovornosti kao i berze .
  • Zakon, medjutim, ne razgraničava specifičnije slučajeve npr. kada korisnik ima jedan od privatnih ključeva (multi-sig novčanik) ili npr. kada korisnik ima mogućnost da šifruje privatni ključ postavljanjem sopstvene lozinke, pa programeri novčanika ne mogu da pomeraju imovinu korisnika po sopstvenoj volji.
  • Za registraciju berze je potrebno $92k na računu ; neto imovina berze ne sme pasti ispod iznosa korisničkih sredstava koji se čuvaju u vrućem novčaniku; kazne su do $30k.
  • Kriptovalute moraju da se izdaju preko registrovanih berzi ili da se izdavaoci registruju kao berza . Berze moraju da proveravaju pametne ugovore i protokol pre izdavanja kriptovalute i da nastave da prate i prijavljuju stanje mreže regulatorima i nakon izdavanja.
  • Za individualne trejdere, leverage ne sme biti veći od 2x , a korporativnim trejderima se odredjuje od slučaja do slučaja, mada im se isto preporučuje 2x. Inače, trgovina kripto derivatima čini preko 80% kripto trgovine u Japanu i pitanje je kako će smanjenje leverage-a uticati na obim trgovine kad sve berze ispoštuju ovaj propis.
  • Tokenizovana imovina spada u Hartije od Vrednosti.
  • Javni STO, koji podrazumeva više od 50 investitora i preko $915,000, mora da se registruje .
  • Berzi je potrebno skoro $10 miliona imovine ukoliko želi da aplicira za licencu da trejduje HoV tokenima tj. STO. Trenutno nijedna kripto berza nema tu licencu, a prema pisanju njihovih medija postojeće tradicionalne berze nisu zainteresovane za istu, tako da tu postoji veliki neiskorišćen potencijal.

Neki od navedenih propisa predviđeni su za primenu od 1. Maja 2020. i vezani su za Zakon o Platnim Uslugama (PSA) i Zakon o Finansijskim Instrumentima i Berzama (FIEA), a ostali su uglavnom vezani za postojeće propise Japanske Asocijacije za Razmenu Virtualne Valute (JVCEA). Da se primetiti i da su neki delovi japanskog zakona prepisani iz konsultantskog papira objavljenog prošlog maja od strane Internacionalne Organizacije za Komisije Hartija od Vrednosti – IOSCO, a neki iz FATFA preporuka.

Izvor: https://belgradecrypto.com/analiza-japanskih-kripto-zakona/

2 Likes

Svaka čast!
Nadam se da će većina ići u ovom pravcu garancija. Zbog toga sam pristalica zakonskog uređenja kriptotržišta. Ako se zakonom uređuje, ne znači centralizaciju samo obezbjeđuje garancije i mogućnost legalnog poslovanja pa ko zna, želi i može neka izvoli.

A gdje smo miii? :smiley: :cry: :cry: :cry: :cry: :disappointed_relieved: :cry: :disappointed_relieved:

2 Likes

U SRB je bitno samo da se porez na dobit uzme…

1 Like

Slično je i ovdje… :slight_smile:
Samo što, ponekad, nisu baš sinhronizovani inspektori i poreska. :smiley: :smiley: :smiley:

Vec imate donesen kripto-zakon?
Koliko se placa?

Nema ‘‘kripto’’ zakona, ali postoji zakon o porezu na dobit (porez na dohodak) na osnovu kojeg se svaki dohodak oporezuje. On je 10% na razliku između prihoda umanjenih za rashode.

Meni nije jasno samo jedno. Zbog čega svi ‘‘kripto’’ doživljavaju kao nešto novo i svemirsko?
Kriptografija odavno postoji. Trgovina i profit, takođe, odavno postoje. Digitalna valuta (kod nas BAM) postoji relativno dugo (bez obzira što ima i svoj materijalni oblik).
I, sad, odjednom se dovodi u pitanje trgovanje digitalnim valutama koje nemaju svoj materijalni oblik. :slight_smile:
Kriptovaluta kao takva se nikad neće oporezovati, ali dobit ostvarena prodajom hoće i već jeste.
Suludo mi je da se ‘‘kriptovaluta’’ oporezuje. Zvuči kao da kažu: E, sad ćete platiti porez na posjedovanje digitalnih fotografija na telefonu (bile kriptovane ili ne) :smiley:

Alii…oporezovati zaradu ostvarenu prodajom digitalnih fotografija je ok.

Slazem se ali onda bi se tom logikom trebale oporezivat i sve transakcije na piku i na njih da se placa porez na dobit. Potreban je jasno definisan zakon o kriptovalutama kao sto svaka “normalna” drzava ima. Isto tako, trebali bi uvesti kao u Njemackoj da je svaka prodaja nakon 1 god. dana neoporeziva. Nek se dozvoli malo i investitorima da zarade :slight_smile:

Nisam ni ja sigurna zasto. Mediji ucestvuju u stvaranju hajpa i ideje kako je to nesto novo, svemirsko, sasvim drugacije od bilo cega sto je ikad postojalo.

Ovde je porez 15%, ali donesen je i novi zakon, o digitalnoj imovini, koji bi trebalo da regulise i druge sfere.

Ovo o neoporezivom delu bi bilo super da izboksujete kad dodje vreme, ovde toga nema.

Operezuju se generalno samo menjanja u fiat valutu, i na to moze da primenjuje zakon o kapitalnoj dobiti. Dok ne krene primena zakona, ovde, o digitalnim valutama, primenjuje klasicni zakon o kapitalnoj dobiti.

1 Like

Problem je sto je trenutno jako tesko za poreznu da dodje do podataka koliki je stvarni profit osobe. Neko moze recimo i povuci pare iz kripta na banku ali opet biti u gubitku generalno. Kripto je po meni totalno u nekoj sivoj zoni trenutno

…ali postoji li mogucnost da dokaze da je bio u gubitku?
Na primer, pokaze koliko je novca poslao sa banke na berzu (bankovni izvod) i pokaze koliko je povukao. Ako je u minusu, ne bi trebalo nista da plati.

1 Like

Slazem se ali isto tako mnogi kupuju/prodaju uzivo tako da ne postoje bankovni tragovi po kojim bi se to moglo analizirati.

@Unive o kakvim transakcijama na piku govoriš? Misliš na one dopune kredita?

Mislim na sve kupovine/prodaje u kojima neko ostvaruje dobit. Najbolje tu prolaze oficijalne radnje sto otvore racun na Piku i onda prodaju robu bez racuna, uzivo.

Da. Apsolutno legitimno i ne treba dalje od toga ni ići. Upravo je to ta famozna ‘‘dobit’’, ako je ima.
Kada se napravi konverzija u FIAT, ako postoji dobit, onda je sasvim normalno da se oporezujue. Kao kapitalna dobit mi ima smisla ako je prethodno uložen ‘‘novac’’ u digitalnu valutu (ulaganje kapitala).
Ali, ako se trgovalo u smislu naplaćivanja dobara ili usluga u kriptovalutama gdje je iznos, isplaćen u novcu, prilikom konverzije u FIAT oporezovan u određenom procentu; može prijaviti kao prihod od prodaje digitalne imovine.

@Unive dobit je 100% ako si dobio na poklon BTC. Ako si ga kupio po određenoj cijeni i prodao po nekoj drugoj, lako je izračunati razliku. Ako si rudario, rashodi su: oprema, plaćena struja, transakcije i sl…
Govorim o legalnim tokovima, ne o prodaji i razmjenama na ulici. Pisao sam ranije o tome.

Slazem se ali isto tako mnogi kupuju/prodaju uzivo tako da ne postoje bankovni tragovi po kojim bi se to moglo analizirati.

@Unive paa…kod nas, na selu, kažu: Eh, to je sada drugi par opanaka. :smiley:

Sta se desava u slucaju da si rudario i recimo kao prosle godine Bitcoin opao na nekih $3000, onda si recimo u gubitku i ne placas porez na dobit? Vjerujem da je tesko dokazati poreznoj da si u gubitku tada. Isto tako, recimo ja sam zivio u Srbiji i tamo kupio $10,000 Bitcoina ili neke druge valute. Ona je propala na $1000 i sad si se preselio u Bosnu i zelis da podignes svoj novac preko BCX-a, Da li placas i u tom slucaju porez na dohodak iako si “izgubio” $9000 sve u svemu? Hvala na odgovorima drug, scenario je vise znatizelja ali eto zanimalo me je kako se tacno zakoni primjenjuju u tim situacijama :slight_smile: Pozdrav!

Hahaha u tom slucaju znaci :zipper_mouth_face: :joy:

1 Like

@Unive

Sta se desava u slucaju da si rudario i recimo kao prosle godine Bitcoin opao na nekih $3000, onda si recimo u gubitku i ne placas porez na dobit? Vjerujem da je tesko dokazati poreznoj da si u gubitku tada. Isto tako, recimo ja sam zivio u Srbiji i tamo kupio $10,000 Bitcoina ili neke druge valute. Ona je propala na $1000 i sad si se preselio u Bosnu i zelis da podignes svoj novac preko BCX-a, Da li placas i u tom slucaju porez na dohodak iako si “izgubio” $9000 sve u svemu? Hvala na odgovorima drug, scenario je vise znatizelja ali eto zanimalo me je kako se tacno zakoni primjenjuju u tim situacijama :slight_smile: Pozdrav!

Pitanja imaju smisla i tu, svakako, trebaju da razmisle o izmjenama i dopunama zakona o digitalnoj imovini.
Možda negdje i postoje provučeni koji članovi u obilju zakona o imovini koju možeš prijaviti pri useljenju u zemlju (porijeklo će svakako morati dokazati), pa da u tom smislu se rastereti.
Ne znam, nije mi poznato do te mjere. Govorim, generalno, o porezu na dobit - u ovom slučaju, ostvarenu prodajom digitalne valute.

Još jedna stvar, uopšteno, kada dođeš (posjetiš ili doseliš) u neku zemlju igraš po njenim pravilima. Pravila zemlje iz koje dolaziš, ostavljaš tamo.

Nadam se, da će Visa i Mastercard uskoro rješiti taj problem u vezi sa podizanjem gotovine sa kriptonovčanika. U tom slučaju, koristiš bankomat kao i keš kad dižeš u stanoj zemlji.

1 Like