Japanski zakoni vezani za kriptovalute i blokčejn su oštriji nego u većini drugih zemalja.
Berze moraju da poseduju iste vrste i količine sopstvenih kriptovaluta u rezervi kao i korisnički fond koji drže u online novčaniku, zbog nadoknade gubitaka u slučaju krađe. Maksimum 5% korisničkih fondova sme da se drži online tj. u vrućem novčaniku.
Berze moraju da odvoje fiat fondove korisnika od sopstvenih i koriste ‘trust’ kompanije da im čuvaju fiat valute korisnika.
Kastodijani, uključujući novčanike koji imaju kontrolu nad privatnim ključevima korisnika, moraju da budu registrovani i imaju slične odgovornosti kao i berze .
Zakon, medjutim, ne razgraničava specifičnije slučajeve npr. kada korisnik ima jedan od privatnih ključeva (multi-sig novčanik) ili npr. kada korisnik ima mogućnost da šifruje privatni ključ postavljanjem sopstvene lozinke, pa programeri novčanika ne mogu da pomeraju imovinu korisnika po sopstvenoj volji.
Za registraciju berze je potrebno $92k na računu ; neto imovina berze ne sme pasti ispod iznosa korisničkih sredstava koji se čuvaju u vrućem novčaniku; kazne su do $30k.
Kriptovalute moraju da se izdaju preko registrovanih berzi ili da se izdavaoci registruju kao berza . Berze moraju da proveravaju pametne ugovore i protokol pre izdavanja kriptovalute i da nastave da prate i prijavljuju stanje mreže regulatorima i nakon izdavanja.
Za individualne trejdere, leverage ne sme biti veći od 2x , a korporativnim trejderima se odredjuje od slučaja do slučaja, mada im se isto preporučuje 2x. Inače, trgovina kripto derivatima čini preko 80% kripto trgovine u Japanu i pitanje je kako će smanjenje leverage-a uticati na obim trgovine kad sve berze ispoštuju ovaj propis.
Tokenizovana imovina spada u Hartije od Vrednosti.
Javni STO, koji podrazumeva više od 50 investitora i preko $915,000, mora da se registruje .
Berzi je potrebno skoro $10 miliona imovine ukoliko želi da aplicira za licencu da trejduje HoV tokenima tj. STO. Trenutno nijedna kripto berza nema tu licencu, a prema pisanju njihovih medija postojeće tradicionalne berze nisu zainteresovane za istu, tako da tu postoji veliki neiskorišćen potencijal.
Neki od navedenih propisa predviđeni su za primenu od 1. Maja 2020. i vezani su za Zakon o Platnim Uslugama (PSA) i Zakon o Finansijskim Instrumentima i Berzama (FIEA), a ostali su uglavnom vezani za postojeće propise Japanske Asocijacije za Razmenu Virtualne Valute (JVCEA). Da se primetiti i da su neki delovi japanskog zakona prepisani iz konsultantskog papira objavljenog prošlog maja od strane Internacionalne Organizacije za Komisije Hartija od Vrednosti – IOSCO, a neki iz FATFA preporuka.
Svaka čast!
Nadam se da će većina ići u ovom pravcu garancija. Zbog toga sam pristalica zakonskog uređenja kriptotržišta. Ako se zakonom uređuje, ne znači centralizaciju samo obezbjeđuje garancije i mogućnost legalnog poslovanja pa ko zna, želi i može neka izvoli.
Nema ‘‘kripto’’ zakona, ali postoji zakon o porezu na dobit (porez na dohodak) na osnovu kojeg se svaki dohodak oporezuje. On je 10% na razliku između prihoda umanjenih za rashode.
Meni nije jasno samo jedno. Zbog čega svi ‘‘kripto’’ doživljavaju kao nešto novo i svemirsko?
Kriptografija odavno postoji. Trgovina i profit, takođe, odavno postoje. Digitalna valuta (kod nas BAM) postoji relativno dugo (bez obzira što ima i svoj materijalni oblik).
I, sad, odjednom se dovodi u pitanje trgovanje digitalnim valutama koje nemaju svoj materijalni oblik.
Kriptovaluta kao takva se nikad neće oporezovati, ali dobit ostvarena prodajom hoće i već jeste.
Suludo mi je da se ‘‘kriptovaluta’’ oporezuje. Zvuči kao da kažu: E, sad ćete platiti porez na posjedovanje digitalnih fotografija na telefonu (bile kriptovane ili ne)
Alii…oporezovati zaradu ostvarenu prodajom digitalnih fotografija je ok.
Slazem se ali onda bi se tom logikom trebale oporezivat i sve transakcije na piku i na njih da se placa porez na dobit. Potreban je jasno definisan zakon o kriptovalutama kao sto svaka “normalna” drzava ima. Isto tako, trebali bi uvesti kao u Njemackoj da je svaka prodaja nakon 1 god. dana neoporeziva. Nek se dozvoli malo i investitorima da zarade
Nisam ni ja sigurna zasto. Mediji ucestvuju u stvaranju hajpa i ideje kako je to nesto novo, svemirsko, sasvim drugacije od bilo cega sto je ikad postojalo.
Ovde je porez 15%, ali donesen je i novi zakon, o digitalnoj imovini, koji bi trebalo da regulise i druge sfere.
Ovo o neoporezivom delu bi bilo super da izboksujete kad dodje vreme, ovde toga nema.
Operezuju se generalno samo menjanja u fiat valutu, i na to moze da primenjuje zakon o kapitalnoj dobiti. Dok ne krene primena zakona, ovde, o digitalnim valutama, primenjuje klasicni zakon o kapitalnoj dobiti.
Problem je sto je trenutno jako tesko za poreznu da dodje do podataka koliki je stvarni profit osobe. Neko moze recimo i povuci pare iz kripta na banku ali opet biti u gubitku generalno. Kripto je po meni totalno u nekoj sivoj zoni trenutno
…ali postoji li mogucnost da dokaze da je bio u gubitku?
Na primer, pokaze koliko je novca poslao sa banke na berzu (bankovni izvod) i pokaze koliko je povukao. Ako je u minusu, ne bi trebalo nista da plati.
Mislim na sve kupovine/prodaje u kojima neko ostvaruje dobit. Najbolje tu prolaze oficijalne radnje sto otvore racun na Piku i onda prodaju robu bez racuna, uzivo.
Da. Apsolutno legitimno i ne treba dalje od toga ni ići. Upravo je to ta famozna ‘‘dobit’’, ako je ima.
Kada se napravi konverzija u FIAT, ako postoji dobit, onda je sasvim normalno da se oporezujue. Kao kapitalna dobit mi ima smisla ako je prethodno uložen ‘‘novac’’ u digitalnu valutu (ulaganje kapitala).
Ali, ako se trgovalo u smislu naplaćivanja dobara ili usluga u kriptovalutama gdje je iznos, isplaćen u novcu, prilikom konverzije u FIAT oporezovan u određenom procentu; može prijaviti kao prihod od prodaje digitalne imovine.
@Unive dobit je 100% ako si dobio na poklon BTC. Ako si ga kupio po određenoj cijeni i prodao po nekoj drugoj, lako je izračunati razliku. Ako si rudario, rashodi su: oprema, plaćena struja, transakcije i sl…
Govorim o legalnim tokovima, ne o prodaji i razmjenama na ulici. Pisao sam ranije o tome.
Sta se desava u slucaju da si rudario i recimo kao prosle godine Bitcoin opao na nekih $3000, onda si recimo u gubitku i ne placas porez na dobit? Vjerujem da je tesko dokazati poreznoj da si u gubitku tada. Isto tako, recimo ja sam zivio u Srbiji i tamo kupio $10,000 Bitcoina ili neke druge valute. Ona je propala na $1000 i sad si se preselio u Bosnu i zelis da podignes svoj novac preko BCX-a, Da li placas i u tom slucaju porez na dohodak iako si “izgubio” $9000 sve u svemu? Hvala na odgovorima drug, scenario je vise znatizelja ali eto zanimalo me je kako se tacno zakoni primjenjuju u tim situacijama Pozdrav!
Sta se desava u slucaju da si rudario i recimo kao prosle godine Bitcoin opao na nekih $3000, onda si recimo u gubitku i ne placas porez na dobit? Vjerujem da je tesko dokazati poreznoj da si u gubitku tada. Isto tako, recimo ja sam zivio u Srbiji i tamo kupio $10,000 Bitcoina ili neke druge valute. Ona je propala na $1000 i sad si se preselio u Bosnu i zelis da podignes svoj novac preko BCX-a, Da li placas i u tom slucaju porez na dohodak iako si “izgubio” $9000 sve u svemu? Hvala na odgovorima drug, scenario je vise znatizelja ali eto zanimalo me je kako se tacno zakoni primjenjuju u tim situacijama Pozdrav!
Pitanja imaju smisla i tu, svakako, trebaju da razmisle o izmjenama i dopunama zakona o digitalnoj imovini.
Možda negdje i postoje provučeni koji članovi u obilju zakona o imovini koju možeš prijaviti pri useljenju u zemlju (porijeklo će svakako morati dokazati), pa da u tom smislu se rastereti.
Ne znam, nije mi poznato do te mjere. Govorim, generalno, o porezu na dobit - u ovom slučaju, ostvarenu prodajom digitalne valute.
Još jedna stvar, uopšteno, kada dođeš (posjetiš ili doseliš) u neku zemlju igraš po njenim pravilima. Pravila zemlje iz koje dolaziš, ostavljaš tamo.
Nadam se, da će Visa i Mastercard uskoro rješiti taj problem u vezi sa podizanjem gotovine sa kriptonovčanika. U tom slučaju, koristiš bankomat kao i keš kad dižeš u stanoj zemlji.