Šta je to Blockchain Ne radi

U Blockchain tehnologiju spadaju funkcije kao što su:

  • Hash
  • Block
  • Blockchain
  • Distribution
  • Tokens
  • Coinbase

Blockchain tehnologija omogućila je da se digitalna informacija distribuira, umesto kopira, čime je stvorena osnova za, kako se sve češće komunicira – novu verziju interneta. Zbog ove tehnologije nastala je potreba za digitalnom valutom, Bitcoin, ali je u međuvremenu njen ogroman potencijal postao važna tema u mnogim industrijama, a posebno finansijskom sektoru.

OK… šta je i kako radi Blockchain?

William Mougayar, uticajni Blockchain ekspert, napravio je analogiju koja može, mada ne do kraja precizno, da objasni potencijal ove tehnologije.

Zamislite timski rad na jednom Word dokumentu, na primer ugovoru. Kada kreirate dokument i pošaljete ga emailom drugom članu tima, sve što možete je da čekate da on završi reviziju i pošalje ga nazad.

Ovo je način na koji baze podataka danas rade – dva vlasnika baze ne mogu istovremeno da rade na jednom zapisu u njoj.

Ovo je upravo način na koji banke danas rade sa transferima – na određeni vremenski period zaključa se pristup sredstvima, dok traje transfer, a kada se na drugoj strani ažurira podatak, otključava se pristup.

Zamislite sada rad na istom tom dokumentu ali u Google Docs. On se nalazi na Google Drive cloud platformi i svi vlasnici dokumenta mogu ravnopravno, istovremeno da mu pristupe i upravljaju njima. Ovo je posebno važno kada se radi na ogromnom broju dokumenata i iteracija – u prvoj varijanti potrebno je mnogo više vremena i veća je vjerovatnoća da će doći do greške.

Naravno, Blockchain ne služi za dijeljenje dokumentacije, ali analogija koncepta je slična.

Dobro, ali šta je Blockchain i kako funkcioniše?

„Vreme je novac“ – stara, dobro poznata izreka. Njena vrijednost posebno se ističe danas kada su finansijske transakcije, u superbrzom digitalnom univerzumu, ipak značajno sporije od, na primjer, slanje emaila, chatovanja na bilo kojem messengeru ili rada na Cloudu.

Istovremeno, klijenti banaka koji žive u tom superbrzom digitalnom univerzumu, percipiraju banke kao spore i neefikasne, baš zbog činjenice da brzina transakcija ne može da isprati brzinu ostalih informacija koje svakodnevno dijele.

Ipak, treba shvatiti i poziciju banaka. Prioritet za banku je bezbijednost tih informacija, prije nego brzina njihove razmjene. Banka je, tradicionalno, mjesto na kojem je vaš novac bezbijedan. Onoga trenutka kada to ne bude prioritet banke – ona neće više biti banka.

Da bi prevazišle ovu prepreku, banke traže platformu koja ima slijedeće karakteristike:

* Informacije se kreću kroz bezbijednu mrežu

* Informacijama se ne smije manipulisati tokom ni nakon transakcije

* Informacija o transakciji mora biti isporučena ispravnom primaocu

* Brzina dijeljenja informacija svim uključenim stranama mora biti maksimalna

* Završavanje transakcije mora biti u realnom vremenu za sve uključene strane

Tu na scenu stupa Blockchain.

Blockchain je robusni matematički algoritam koji može da pruži maksimalnu bezbjednost transakcije korištenjem kriptografskih metoda. Blockchain se zasniva na distribuiranoj bazi podataka, koja sadrži enkriptovane podatke koje nije moguće menjati ili ih ometati.

Blockchain sadrži dvije vrste zapisa u lancu prenosa podataka:

* Transakcije

* Blokovi

Transakcije su zapravo informacije, tj. podaci koji se prenose. Blokovi su dijelovi lanca u kompletnom procesu (stoga naziv block – chain), koji upravljaju prenosom informacija. Blokovi su međusobno povezani nodovima (čvorištima) čineći tako lanac.

Blockchain se, dakle, može predstaviti kao distribuirana, decentralizovana baza podataka, podeljena u blokove, međusobno povezane nodovima, koja omogućava bezbedne transkacije, u realnom vremenu, korišćenjem matematičkih modela za distribuciju kriptovanih informacija kroz lanac blokova.

Primer Blockchain transakcije

Svi učesnici Blockchain transakcije povezani su kroz nodove, a matematička logika pronalazi slobodne nodove i proslijeđuje transakciju od noda, do noda, na bazi najbržeg protoka, kako bi je prosljedio do destinacije.

Da bi finansijske institucije mogle da koriste Blockchain, neophodno je obezbjediti sljedeće:

* Svaki učesnik u transakciji mora biti jedinstveno identifikovan

* Svaki učesnik mora biti dio integrisane mreže

* Učesnik može biti direktan ili indirektan dio mreže

Razlika u odnosu na postojeći sistem transakcija je u tome što transakcijski Blok, samostalno pronalazi svoj jedinstven i najkraći put prenosa od noda do noda.

Primer: Klijent Banke 1, želi da prenese sredstva sa svog računa, na račun klijenta Banke 2.

Banka 1 inicira instrukciju za prijenos novca na račun u banci 2.

Matematička logika Blockchaina instrukciju kreira kao transakciju i dodijeljuje je Bloku. Taj Blok pronalazi najbliži slobodan (ili slabo opterećen) nod i dodeljuje „težinu“ putanji. Na isti način, Blok će pronaći sljedeći slobodan nod, tako da dosegne banku 2.

Osnovno pravilo za prosljeđivanje transakcije kroz lanac Blokova je pronalaženje putanje sa najmanjom „težinom“. Blokovi učesnici jedne transakcije povezani su sve vrijeme trajanja transakcije. Najefikasnija putanja se proračunava automatski i u realnom vremenu, tako da se vrijeme kompletne transakcije mjeri mikrosekundama (milioniti dijelovi sekunde).

Kada će Blockchain zaživijeti u finansijskim transakcijama

Blockchain tehnologija „vrela“ je tema u finansijskim krugovima.

Kartičarske organizacije MasterCard i Visa aktivno rade sa developerima na ovoj tehnologiji i obe su kreirale APIje za ovu tehnologiju.

„Trenutak nikada nije bio bolji za globalnu poslovnu zajednicu da iskoristi prednosti novih tehnologija plaćanja i unaprijedi neke od najvažnijih procesa neophodnih za njihov biznis“, rekao je Jim McCarthy, potprijedsednih sektora za inovacije i strateška partnerstva Visa. „Mi razvijamo nova rješenja kako bismo našim partnerima iz finansijskog sektora omogućili efikasan, transparentan način za globalne novčane transakcije.“

Video koji vizelno objašnjava šta je to Blockchain

www.blockchain.info