Belgrade Crypto Community - Primjena zakona o digitalnoj imovini

Dušan Romčević: Primena Zakona o Digitalnoj Imovini

by Marija Matić | Dec 4, 2020


Dušan Romčević, viši savetnik Komisije za HoV, je na današnjem Serbian Blockchain Summit-u govorio o tome kako će izgledati primena Zakona o Digitalnoj imovini. Gospodin Romčević je učestvovao u pisanju nacrta ovog zakona i nada se da će biti usvojen do kraja 2020. Šest meseci nakon usvajanja, počeće njegova primena.

Kako se klasifikuju Bitcoin i stabilni tokeni prema novom zakonu?

Srpska klasifikacija digitalne imovine je uradjena po ugledu na evropske zemlje. Dakle, Bitcoin će se prema novom zakonu, smatrati virtuelnom valutom. Generalno, digitalna imovina koja nema podlogu u drugoj imovini, se može smatrati virtuelnom valutom, dok se ona koja ima podlogu u drugoj imovini može smatrati digitalnim tokenom, kaže Romčević.

Hibridna digitalna imovina će se smatrati i virtuelnom valutom i digitalnim tokenom. Dakle izdavaoci će, u takvom slučaju, morati da ispoštuju pravila vezana za obe klasifikacije. To znači da će izdavaoci hibridne digitalne imovine biti u nadležnosti i Narodne Banke Srbije i Komisije za Hartije od Vrednosti. Romčević se nada da ovo neće predstavljati veliki teret izdavaocima.

Stabilni tokeni su, po njegovom mišljenju, hibridna digitalna imovina, jer većina njih ima podlogu u drugoj imovini.

ICO i STO u Srbiji

Digitalna imovina će moći da se izdaje i bez belog papira, ali u tom slučaju će se primenjivati velike restrikcije po pitanju reklamiranja, broja osoba kojima se može prodati i slično.

ICO kupci ne moraju biti licencirani profesionalni kupci. ICO kupci mogu biti i fizička i pravna lica.

Tokenizacija je legalizovana, ali ne i tokenizacija udela u kompanijama niti tokenizacija nekretnina, jer to brane drugi zakoni. Za STO (Security Token Offering) će biti zadužena Komisija za Hartije od Vrednosti. Biće omogućena tokenizacija prava glasanja, profita i slično.

Omogućeno je i izdavanje finansijskih instrumenata putem blokčejn tehnologije (uz određena ograničenja). Praktično gledano, moći će da se izdaju obveznice bez primene Zakona o tržištu kapitala.

Notari neće verifikovati kolateral u slučaju tokenizacije imovine. Zapravo, ni jedno vladino telo neće garantovati kolateralizovanu sumu. Teret biranja načina dokazivanja kolaterala, odnosno obezbedjivanje revizije kolaterala, će biti na izdavaocu takve vrste tokena.

Kastodijani

Banke će moći da budu kastodijani digitalne imovine, tj. privatnih ključeva. Romčević smatra da je ovo pozitivna stvar “jer se bankama veruje”, a i mogu se tužiti u slučaju štete odnosno gubitka digitalne imovine. Način čuvanja ključeva, koji je kost u grlu raznih jurisdikcija, još uvek nije odredjen od strane zakonodovca. Provajderi usluga digitalne imovine, će uz licencu, takodje moći da budu kastodijani.

Primanje uplata u kriptovalutama

Kompanije, koje nemaju licencu, neće smeti direktno da prihvataju BTC od fizičkih lica. Odnosno, takve uplate će morati da idu preko platnog procesora, tj licenciranog pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom. Dakle, firme koje žele da prodaju svoju robu ili usluge za kriptovalute fizičkim licima, moraće to da rade preko platnog procesora, koji će im na račun uplaćivati dinare.

Ovakve, nelicencirane, kompanije će, sa druge strane, moći da primaju BTC od drugih nelicenciranih kompanija. Za čuvanje kriptovaluta neće biti potrebno angažovanje spoljnih kastodijana, dakle kompanije će moći da čuvaju same svoje kriptovalute.

Zakonom je regulisana i OTC trgovina. Romčević kaže da OTC trgovina podrazumeva trgovinu izmedju dva, fizička ili pravna, lica. Npr. razmena kriptovalute za drugu kriptovalutu, kao i razmena kriptovalute za drugu imovinu se može smatrati OTC trgovinom. To ne podrazumeva trgovanje u klasičnom smislu, tj ne može se primenjivati na npr. e-commerce.

Roba se može razmeniti za kripto, na OTC način, i u trgovini sa strancima. To jest, kompanije, na taj način, mogu prihvatiti kripto od inostranih kupaca svoje robe. Ovo važi i za fizičke i pravne kupce, ali je isto bitno istaći da ne važi za trgovinu na malo, dakle ne može se primenjivati na klasičan e-commerce.

Anonimnost i Monero

Romčević smatra da je anonimno poslovanje digitalnom imovinom “na izdisaju”, i to ne samo u Srbiji, već globalno. Anonimnost će u budućnosti, prema njegovom mišljenju, biti ograničenog obima.

Romčević takodje kaže da Srbija do sada nije zauzela stav povodom Monera. Panelisti na Samitu su se složili oko činjenice da će anonimnosti biti sve manje, pogotovo na mestima gde bude postojala veća veza izmedju kripto i fiat valuta. Čak se i privatne kriptovalute poput Monera mogu deanonimizovati prilikom kupovine i prodaje na berzi, koja će svakako predati vlastima podatke o klijentu, ukoliko to bude traženo od njih.

Digitalni dinar – CBDC

Digitalni dinar (CBDC) nije spominjan kao ideja na sastancima u vezi zakona, kaže Romčević, dakle ne treba ga uopšte očekivati u skorije vreme.

Pametni ugovori

Što se tiče korišćenja pametnih ugovora, Romčević kaže da, generalno, neće biti zahtevano potpisivanje nikakvog dodatnog digitalnog niti papirnog ugovora. Izuzeci mogu, u odredjenim slučajevima, biti vezani za pametne ugovore koji se tiču prenosa vlasništva tokena sa podlogom u regulisanoj imovini.

Tekst preuzet sa
https://belgradecrypto.com/primena-zakona-o-digitalnoj-imovini/?fbclid=IwAR22d2LoyiCbAF6laJ63yteFgMewPoOFS1WFfrXTugE4EQgBkx_8TWg_VHc