Banke nespremne za kriptovalute

BANJALUKA – Oblast kriptovaluta u Bosni i Hercegovini treba što prije da se reguliše s obzirom na sve veće probleme sa kojima se suočavaju investitori koji svoj novac ulažu u digitalni svijet.

Nakon što je kompanija „Bitminer Factory“ iz Gradiške bila prisiljena da obustavi projekat, vrijedan oko 180 miliona maraka, zbog otkazivanja saradnje od strane banke, a o čemu je CAPITAL ranije pisao , sa sličnim problemom se susrela i „BCX” (Balkan Crypto Exchange), jedina mjenjačnica kriptovaluta u zemlji, a koja ima sjedište u Banjaluci.

I njima je, kako tvrde, banka u kojoj su imali otvoren račun bez opravdanog razloga otkazala saradnju i tako ugrozila projekat koji je za samo nekoliko mjesci pokazao potencijal koji se ogleda u milion maraka prometa.

Mjenjačnica je bila svojevrsni posrednik između onih koji žele da kupuju i prodaju kriptovalute, a stvorena je i platforma koja to omogućuje. Novac za te namjene je išao preko bankovnog računa mjenjačnice.

Prema riječima Borisa Majstorovića, suvlasnika mjenjačnice, banka je naprasno počela da vraća novac sa računa prikupljen od uplata i tako im zakomplikovala poslovanje. Računi su i dalje otvoreni ali im je rečeno kako ne mogu puštati devizne transakcije.

On za CAPITAL kaže kako ništa nije bilo nezakonito te da je banka o njihovim poslovima bila upoznata na samom početku.

banke kriptovalute „Navodno im je iz centrale došlo obavještenje da zbog rizika više ne mogu da posluju sa nama, ali to nismo dobili napismeno. Već tri mjeseca naša mlada kompanija nema prihode, dok sa druge strane ima obavezu prema zaposlenima i rashode za zakup prostora. To je loša poruka za cijelo tržište startap kompanija “, kazao nam je on.

Da stvar bude gora, ni ostale banke ne pokazuju puno više razumijevanja, pa je sudbina ovog projekta neizvjesna.

Majstorović ocjenjuje kako je najveći problem neznanje i bježanje od odgovornosti.

„U neznanju i strahu im je najlakše reći da ne žele da sarađuju. Mi smo mjenjačnicu mogli otvoriti na Malti, u Linheštajnu ili Estoniji, gdje bi bili dobrodošli, ali smo htjeli da to bude ovdje i da tu tehnologiju pokažemo našim ljudima. Naša vizija je da će u deset do dvadeset godina u potpunosti da se izmjeni način poslovanja uvođenjem „blockchain“ tehnologije, a na kojoj su zasnovane kriptovalute“ , kazao je on i ocijenio kako bi donošenje propisa kojima bi se definisala ova oblast ohrabrila banke da posluju bez straha.

Bankari: To nije valuta

Da su banke nespremne za kriptovalute i imaju animozitet prema poslovanju sa ovakvim kompanijama potvrdio nam je i Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH. Prema njegovoj ocjeni, kriptovaluta nije valuta.

„To je samo neko nazvao valutom. Ima ih preko 4.000 i kao takve, osim špekulativnih poslova, ne znače ništa ukoliko ih neko ne stavi u pravni sistem“ , kazao je on.

Sa druge strane, dodaje, kako banke nemaju ništa protiv „blockchain“ tehnologije na osnovu koje upravo nastaju kriptovalute.

„To je tehnologija budućnosti koja nije vezana samo za kriptovalutu, a svaka velika banka želi da se razvija kroz tu tehnologiju, jer ima brojne benefite“ , zaključio je Kutle.

Generalno, većina zemalja u Evropi je ovu oblast za sada djelimično regulisala kroz postojeće zakone. Par zemalja je to riješilo posebnim zakonom što je, prema ocjeni stručnjaka, možda i najbolja opcija kada je BiH u pitanju.

Ocjenjuje se kako je Linheštajn svojim zakonom najbolje na svijetu regulisao ovu oblast, a prema našim saznanjima dio investitora u RS lobira upravo za takvo rješenje.

Za sada glas razuma dolazi iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

Srđan Rajčević, resorni ministar, početkom septembra je primio predstavnike „BCX“ mjenjačnice i preko društvenih mreža poručio kako je regulacija tržišta neophodna za privlačenje investicija.

Najdalje otišla Slovenija

Kada je region u pitanju, najdalje je otišla Slovenija gdje je rudarenje kriptovaluta prema standardnoj klasifikaciji jedna od djelatnosti obrade podataka i srodnih djelatnosti, a trgovina kriptovalutama svrstana je među ostale neklasifikovane prateće poslovne aktivnosti.

Preko platforme “Elipay” digitalnim valutama se može kupovati na preko 300 lokacija, a odnedavno su počeli poslovati i u Hrvatskoj.

U Srbiji postoje onlajn servisi gdje se mogu kupiti i prodati kriptovalute, a imaju i automate u nekoliko gradova poput Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice i Inđije gdje se kriptovaluta kupuje i prodaje za keš. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma neophodno je da korisnici prođu proceduru verifikacije.

Evropska unija je odlučila ovu oblast pustiti da se razvija, pa je u rezoluciji Evropskog parlamenta navedeno da područje “blockchain” tehnologije ima jako puno potencijala, da ne ugrožava monetarni sistem i da će biti potrebna određena regulacija, s tim da treba paziti da se njen razvoj ne uguši.

CAPITAL: Dejan Tovilović

1 Like

Crypto.ba © est. 2017 United Fintech Freaks - UFF